Prouči podatke o Bašćanskoj ploči na sljedećoj poveznici pa u skraćenoj verziji teksta klikom miša označi sve pogrešno upisane podatke (ima ih jedanaest). Sretno!
Bašćanska je ploča jedan od najdragocjenijih hrvatskih spomenika. Najkraći je i podatcima najbogatiji među najstarijim hrvatskim glagoljskim natpisima. Nastao je oko 1300. godine. U 13 redaka (gotovo 200 riječi) natpis je uklesan na papiru od bijeloga vapnenca. Tekst je na više mjesta nečitljiv. Govori o tome kako hrvatski kralj Trpimir daruje neku „ledinu“ (zgradu) Crkvi svete Lucije (u Jurandvoru kod Baške na otoku Cresu).
Bašćanska je ploča pisana prijelaznim tipom između oble i četvrtaste glagoljice. Izvorno je bila lijeva pregradna ploča na kamenoj crkvenoj pregradi koja je dijelila svećenike od vjernika.
U tituli kralja Krešimira – „kralj hrvatskij“ – na Bašćanskoj ploči prvi je put na hrvatskom jeziku zapisano hrvatsko nacionalno ime (otud naziv „Krešimirova ploča“, „Kraljevska ploča“).
Kad se uvidjelo da crkva više nije povoljno mjesto za čuvanje Bašćanske ploče i da je treba spasiti od propadanja, prenesena je u Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti, tzv. JAZU (danas Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - HAZU) u Rijeci, da se očisti, uredi i na počasno mjesto postavi u palači Akademije.